Rekordan broj zaposlenih, decentralizacija prihoda te iznimna popularnost hrvatskih igara na globalnoj sceni trendovi su koji su obilježili hrvatsku industriju videoigara u 2023. godini. Najnovije istraživanje Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, provedeno u suradnji s A1 Hrvatska, pokazalo je kako je protekle godine u realizaciji popularnih gejming naslova sudjelovalo čak 532 zaposlenih, najviše do sada. Osim toga, u usporedbi s 2019. udvostručio se broj poduzeća s više od deset zaposlenika, a po prvi puta deset najvećih gejming tvrtki nije generiralo većinu prihoda nacionalne industrije.

Istraživanje je otkrilo i kako hrvatske igre uživaju iznimnu popularnost na globalnoj razini. Naime, one su među igračima koji koriste platformu Steam bile čak tri puta zastupljenije nego naslovi proizvođača iz drugih zemalja. Pored toga, zanimljiv je i podatak kako je 68 posto nacionalnih proizvođača u procesu razvoja videoigara koristilo umjetnu inteligenciju, što upućuje na činjenicu kako se sve više studija za ubrzanje razvoja, poboljšanje kreativnih procesa te optimizaciju produkcije igara oslanja na ovu tehnologiju.

„Podaci pokazuju kako je hrvatska gejming industrija u protekloj godini doživjela procvat i postala prepoznatljiva na svjetskoj sceni. Trenutno se u Hrvatskoj razvija preko 150 videoigara što je rezultat kreativnosti profesionalaca, ali i kontinuiranog rada i ulaganja u tehnološke inovacije. Posebno nas raduje činjenica da se tržište ravnomjerno razvija i raspodjeljuje među većim brojem gejming studija, jer to doprinosi dugoročno održivom rastu industrije. Osim toga, ključan je podatak da je čak 23 posto studija odustalo od financijskih prilika koje bi imale potencijalno štetan utjecaj na igrače, kao što su kockarski mehanizmi i nepošteno reklamiranje. Znak je to visoke razine profesionalnosti i etičnosti koji su iznimno važni preduvjeti kvalitetnog razvoja i budućnosti nacionalne industrije proizvodnje videoigara“, istaknuo je Aleksandar Gavrilović, glavni tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara i direktor Gamechuck studija.

U rastu nacionalne industrije videoigara iznimno je važna i podrška institucija. Zakonom o audiovizualnim djelatnostima iz 2018. godine proizvodnja videoigara definirana je kao audiovizualna djelatnost čime je stvoren pravni okvir za njen daljnji razvoj. Ministarstvo kulture i HAVC od tada su pružili preko milijun eura poticaja hrvatskoj gejming industriji, a preko milijun eura investicija stiglo je iz fonda Kreativne Europe.

„Kada smo u A1 Hrvatska prije osam godina krenuli razvijati projekte i pružati podršku domaćoj gejming sceni, radilo se o industriji koja je bila u svojevrsnim začecima. Iznimno smo ponosni što smo prepoznali njen potencijal i pridonijeli njenom razvoju u globalnog igrača. Biti dio te priče predstavlja nam više od poslovnog uspjeha, jer smo od samog početka težili postizanju idealne sinergije između inovacije i sigurnosti u gejmingu. Zato naši prepoznatljivi projekti poput A1 Adria League, A1 Student eChallengea i platforme #BoljiOnline nisu samo središta inovacije, zabave i edukacije, već su postali ključni u izgradnji sigurnijeg i kreativnijeg online svijeta. O njihovoj iznimnoj popularnosti svjedoči i činjenica da se za sudjelovanje u 14. sezoni A1 Adria League prijavio rekordan broj natjecatelja, njih više od 3500. Stoga, nastavljamo i dalje osnaživati domaću gejming industriju i zajednicu te zajedno graditi budućnost koja nadilazi granice zabave i pridonosi stvaranju digitalnog svijeta koji inspirira, povezuje i osnažuje“, poručila je Diana Svalina, viša specijalistica za marketinške komunikacije i evente, A1 Hrvatska.

Grupna faza 14. sezone A1 Adria League i 4. sezone A1 Student eChallengea u punom je jeku. Igrači se natječu u popularnim naslovima poput CS2 i FC25, a najvještiji od njih izborit će finale koje će se odigrati na spektakularnoj A1 pozornici u programu festivala Reboot InfoGamer powered by A1.

„Za jubilarno 10. izdanje Reboot InfoGamera powered by A1 pripremili smo program koji će biti bogatiji nego ikada prije. Na više od 10.000m2, u četiri paviljona – 8a, 9, 11a, 10a, od 14. do 17. studenoga, posjetitelje će dočekati preko 100 raznih zanimljivih izlagača. Naglasak će biti na finalima esport natjecanja, predstavljanju najnovijih gejming trendova i upoznavanju posjetitelja s popularnim videoigrama. U suradnji s našim partnerima iz A1, pružit ćemo vrhunski doživljaj i iskustvo koje će oduševiti sve ljubitelje videoigara, neovisno o tome jesu li strastveni igrači ili samo žele djelomično uroniti u svijet gejminga“, zaključio je Damir Đurović, suosnivač i direktor tvrtke Reboot te organizator Reboot InfoGamer powered by A1 sajma.

Nakon dvije izuzetno uspješne sezone T-esports Championshipa u organizaciji Hrvatskog Telekoma, Crnogorskog Telekoma i Makedonskog Telekoma, natjecanje se ove godine širi te uključuje i natjecatelje iz Češke, Poljske i Mađarske. Nakon izvanrednog uspjeha u proteklim sezonama u kojima je sudjelovalo više od 1.000 igrača, organizatori ove godine očekuju još više prijava. Jedan od najvećih razloga za to je nagradni fond koji je ove godine četiri puta veći te sada iznosi 100.000 eura.

Ljubitelji esporta i igrači iz jugoistočne i srednje Europe imat će priliku pokazati svoje vještine i podržati omiljene igrače u četiri popularne igre: League of Legends, Counter-Strike 2, Brawl Stars i EA SPORTS FC™ 24, a timovi mogu prijaviti suigrače iz cijele Europe. Postupak registracije trenutno je u tijeku i traje do 20. rujna, a igrači se mogu pridružiti formiranjem tima ili samostalnom prijavom. Za sudjelovanje u natjecanju igrači moraju odabrati željenu igru i popuniti osnovne podatke te natjecanjem protiv najboljih igrača u Europi pokazati svoje strateško razmišljanje, poznavanje mehanika igre i timski rad. Sudionici turnira dokazivat će se najprije u kvalifikacijama, zatim probijati kroz eliminacijsku  i grupnu fazu te ciljati na doigravanje. Faza kvalifikacija bit će odigrana u nekoliko krugova, tako da će igrači, ovisno o igri u kojoj se natječu, imati tri ili četiri prilike za plasman u sljedeću fazu.

Gejming industrija, odnosno industrija računalnih igara, u posljednjih je nekoliko godina postala najveća industrija zabave, prešavši filmsku i glazbenu industriju višestruko puta. Natjecateljski ogranak te industrije, takozvani esport, jedan je od najbrže rastućih segmenata industrije zabave, čija bi se vrijednost prema nekim istraživanjima trebala udvostručiti svake tri godine. Dok je prosječna starost zaljubljenika u sport 50 godina, prosječna starost osoba koje prate esport je 26 godina. Riječ je o mladoj publici nove generacije, koja za zabavu konzumira drugačiji sadržaj od tradicionalnih pratitelja sporta.

„Hrvatski Telekom prepoznao je da je esport mnogo više od igre, za mlade ljude to je omiljeni način provođenja vremena, druženja i zbližavanja. Htjeli smo svim ljubiteljima gaminga priuštiti platformu preko koje će moći kroz fair play natjecanje pokazati najbolje od sebe. Velik interes hrvatskih, ali i europskih gejmera za T-esports Championship, pokazuje nam da smo u tome uspjeli te nas posebice raduje činjenica da natjecanje raste iz godine u godinu, kako kvalitetom, tako i brojem prijava igrača iz cijele Europe. Pozivamo sve zainteresirane igrače da se prijave na ovo natjecanje i pokažu svoje gejmerske vještine te se natječu za nagradni fond od čak 100.000 eura,“ izjavila je Tihana Sedlar Krauz, Social Media & Esports Lead u Hrvatskom Telekomu.

Nakon eliminacijske faze natjecanja koje će se odviti u digitalnom formatu, u velikom finalu najbolje ekipe borit će se u Budimpešti na spektakularnom LAN PlayIT događaju 16. i 17. studenoga. Ovo je prilika za amaterske i poluprofesionalne igrače da pokažu svoje vještine na velikoj pozornici i steknu neprocjenjivo iskustvo u svijetu esporta, a HT za finale priprema veliko iznenađenje za sve ljubitelje esporta.

Europska komisija odobrila je, prema EU Uredbi o spajanju, predloženu akviziciju Activision Blizzarda od strane Microsofta. Odobrenje je uvjetovano potpunom usklađenošću s obvezama koje nudi Microsoft.

Obveze u potpunosti rješavaju probleme tržišnog natjecanja koje je utvrdila EK i predstavljaju značajan napredak za igre u oblaku u usporedbi s trenutnom situacijom. Odluka je uslijedila nakon dubinske istrage predložene akvizicije. EK je svoju odluku temeljila na dokazima i opsežnim informacijama i povratnim informacijama od konkurenata i kupaca, uključujući programere i distributere igara, kao i platforme za strujanje igara u oblaku u EU.

Preliminarna istraga utvrdila je da bi Microsoft mogao naštetiti konkurenciji u distribuciji videoigara za konzole i računala, uključujući usluge pretplate za više igara i usluge strujanja igara u oblaku, te u opskrbi operativnim sustavima za računala. Detaljna tržišna istraga Europske komisije pokazala je da Microsoft neće moći naštetiti konkurentskim konzolama i konkurentskim uslugama pretplate za više igara. Istodobno je potvrđeno da bi Microsoft mogao naštetiti konkurenciji u distribuciji igara putem usluga streaminga igara u oblaku te da bi time ojačao svoju poziciju na tržištu operativnih sustava za osobna računala.

Istraga je pokazala da Microsoft ne bi imao poticaja odbiti distribuciju Activisionovih igara Sonyju, koji je vodeći distributer igara za konzole diljem svijeta, uključujući Europsko gospodarsko područje (‘EEA’) gdje postoje četiri Sony PlayStation konzole za svaku Microsoftovu konzolu. Xbox konzolu kupili igrači. Doista, Microsoft bi imao jake poticaje da nastavi distribuirati Activisionove igre putem uređaja tako popularnog kao što je Sonyjev PlayStation. Čak i da Microsoft odluči povući Activisionove igre s PlayStationa, to ne bi značajno naštetilo konkurenciji na tržištu konzola, navela je EK.

Uzimajući u obzir povratne informacije s tržišta, Komisija je zaključila da predložena akvizicija, izmijenjena obvezama, više neće izazivati zabrinutost za tržišno natjecanje te će u konačnici omogućiti značajne koristi za konkurenciju i potrošače. Odluka je uvjetovana potpunim ispunjavanjem preuzetih obveza. Za praćenje njihove provedbe bit će zadužen neovisni povjerenik pod nadzorom EK.

Britanska regulatorna agencija za zaštitu tržišne konkurencije, Competition and Markets Authority (CMA) blokirala je Microsoftovu predloženu akviziciju Activision Blizzarda u vrijednosti od 69 milijardi dolara, navodeći zabrinutost da bi ta akvizicija ograničila konkurenciju u cloud gamingu. Iz Microsofta i Activision Blizzarda su najavili da će se boriti protiv ove odluke, s namjerom da se žale na odluku regulatorne agencije.

Predsjednik Microsofta Brad Smith, izjavio je da je tvrtka u potpunosti posvećena ovoj akviziciji te ukazao na njihove pokušaje da se riješe zabrinutosti vezane za konkurenciju i potpisivanje ugovora o široj dostupnosti igara Activision Blizzarda. Izvršni direktor Activision Blizzarda, Bobby Kotick, izjavio je da je britanska presuda daleko od konačne riječi o ovom pitanju i napomenuo da je tvrtka već počela raditi na žalbi u britanskom sudu.

Odluka CMA-e uslijedila je nakon dugotrajne istrage predloženog posla, koja je zaključila da bi preuzimanje Activision Blizzarda smanjio izbor i inovacije za potrošače u Velikoj Britaniji. Microsoft je ponudio neka rješenja kako bi se riješile prvotne zabrinutosti izražene od strane regulatorne agencije, ali je SMA opisala te ponude kao nedovoljne. U svojoj presudi, predsjednik CMA-ine skupine stručnjaka koja je istraživala slučaj, Martin Coleman, objasnio je kako Microsoft već ima moćnu poziciju i prednost nad drugim konkurentima u cloud gamingu, a ova akvizicija bi tu prednost učvrstila, omogućujući tvrtki da podriva nove i inovativne konkurente.

“Cloud gaming treba slobodno, konkurentno tržište kako bi potaknuo inovacije i izbore. To se najbolje postiže dopuštanjem trenutnih konkurentskih dinamika u cloud gamingu da nastave svoj posao“, ističe Coleman.

Osim u Velikoj Britaniji, ovaj posao mora dobiti i odobrenje od Europske komisije i regulatornih tijela u SAD-u.

U Hrvatskoj gaming industriji danas je više od 70 tvrtki koje ukupno zapošljavaju više od 500 zaposlenih, a A1 analiza je pokazala za 2021. godinu da su 66 tvrtki (d.o.o. i j.d.o.) ostvarilo je ukupni prihod 488,82 milijuna kuna, dok je ukupna dobit dosegnula gotovo 91 milijuna kuna.

Udio izvoza u prihodu ovih gospodarskih pokretača, samo tijekom prošle godine, bio je čak 80%, što je gotovo duplo više od prosjeka domaće IT industrije koja se nerijetko ističe kao vodeća industrija hrvatskog tržišta i jedan od najvećih aduta u pozicioniranju na globalnom tržištu. S obzirom na to da upravo gejming sektor bilježi rast službenog broja zaposlenih u usporedbi 2020. i 2021. od 14% te na činjenicu da je udio zaposlenih Hrvata u kompanijama čak 97.5%, jasno je da je gejming industrija već sada važan segment hrvatskog gospodarstva uz značajnu perspektivu razvoja.

No, da se zdrava industrija ne temelji samo na one hit wonderu jednog studija, već na kontinuiranom rastu mnogobrojnih kompanija i start-upova koji razvijaju potpuno različite gejming žanrove objasnio je tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, Aleksandar Gavrilović.

„Brojni su studiji koje bih mogao navesti, počevši od Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara svima dobro poznatog Nanobita pa sve do visoko-budžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a ili Croteamovog Serious Sam serijala. Imamo kompanije koje svoj uspjeh temelje na potpuno različitim projektima, pri čemu je njihova dobit samo tijekom 2021. bila između 4 i 44 milijuna kuna. To je ono što nas kao zajednicu nadahnjuje i iznimno veseli. Napredak je kontinuiran, ostvaren zajedničkim snagama i uz pomoć partnera, poput A1 Hrvatska, koji upravo u gejmingu prepoznaju vrijednost i potencijal rasta i razvoja“, ističe Gavrilović.

„Brojke već sada pokazuju kolika je potencijalna snaga gejming industrije koja, osim programera, zapošljava različite vrste vizualnih umjetnika, skladatelja, dizajnera ili pisaca. Moramo biti svjesni da je gejming industrija u Hrvatskoj i dalje još na svojem početku te imamo još puno za raditi i pokazati. Zato je važno prepoznati je kao potencijal za značajan razvoj i kao jednog od pokretača gospodarskog razvoja, ali uz osnovne preduvjete poput obrazovne, infrastrukturne i financijske podrške“, ističe predsjednik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara Ivan Murat.

Nekoliko institucija razvilo je i programe obrazovanja u game developmentu od kojih je možda i najznačajnija izgradnja poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1 u Novskoj. Od osnutka 2018., razvojni put u inkubatoru započelo je čak 75 start-upova.

„Već šest godina A1 Hrvatska gradi regionalni gejming eko sustav koji okuplja fanove, gejmere, esportaše, developere, start-upove i poduzetnički inkubator PISMO powered by A1. Podršku im dajemo na infrastrukturnoj razini s najmodernijom mobilnom 5G mrežom i najvećom optičkom mrežom u Hrvatskoj, ali i kroz različita događanja, natjecanja te s najvećom regionalnom A1 Adria Leagueom. Trudimo se svojim ulaganjima podupirati razvoj znanja kao najvažniju bazu bez koje nema napretka industrije, ali ni društva. S obzirom na dosad postignute rezultate, regionalnu prepoznatljivost, a i šire, te zamah gejming industrije i esporta  vjerujem da nas uz sve izazove čeka svijetla budućnost“, objašnjava Monika Majstorović, direktorica marketinga za privatne korisnike A1 Hrvatska.

Jedan od gejming projekata koji A1 Hrvatska također podržava su festivali gejminga Infogamer, Reboot Online te Reboot Games Weekend powered by A1, kao i konferenciju Reboot Game Develop Blue Organizator svih tih događanja Damir Đurović potvrdio je da su pripreme za konferenciju već započele.

„Posljednje tri godine bile su izazovne, ali vraćamo se i to u još jačem tempu. Veselimo se svim okupljanjima gejming zajednice, a već u travnju krećemo s novim izdanjem Reboot Develop Blue konferencije u Dubrovniku. Hvala A1 Hrvatska na partnerskoj podršci, a nakon ovoliko godina suradnje, možemo slobodno reći i prijateljskoj bez koje sigurno ne bi bilo mnogih, sjajnih gejming projekata“, pojašnjava Đurović i dodaje „kako uskoro kreću s konferencijom u Japanu koja je nastavak internacionalizacije koje nakon organizacije konferencija u Kanadi“.

Videoigre su neizostavan dio svakodnevice velikog broja ispitanika, a više od 70 posto aktivnih korisnika igra ih više od 10 godina, pokazalo je regionalno istraživanje koje je proveo Hrvatski Telekom među esport entuzijastima iz Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Istraživanje je provedeno među ispitanicima od 18 do 40 godina koji redovito igraju videoigre.

Kao prva tri pozitivna aspekta, ispitanici su istaknuli razvijanje strateškog razmišljanja (čak 83 posto), upoznavanje novih ljudi (61 posto) i razvijanje kreativnosti (56 posto). Pokazalo se kako svaki peti zaljubljenik u esport vidi igranje videoigara kao priliku za poboljšanje vlastite digitalne pismenosti pa tako više od 85 posto njih bilježi odlične ili vrlo dobre rezultate u školi ili na fakultetu. Pozitivno je to što se 80 posto ispitanika osjeća sretno kada igraju videoigre, dok više od 65 posto navodi opuštenost kao dominantan osjećaj. U virtualnom svijetu oni se i aktivno socijaliziraju te je čak 75 posto njih steklo pet do deset novih prijatelja zahvaljujući esportu.

Također, 50 posto mladih igrača smatra kako igranjem videoigara jačaju reflekse i fokus, analitičnost i orijentaciju. 45 posto ispitanika esport vide i kao priliku za dodatan prihod uz postojeći posao, dok se 34 posto njime želi i profesionalno baviti.

No, unatoč rasprostranjenosti videoigara, čak 80 posto mladih susrelo se s predrasudama okoline vezanim za esport i gaming industriju.

“Istraživanje koje smo proveli među igračima u regiji pokazalo je kako esport može biti koristan ako mu se odgovorno i savjesno pristupa. Natjecanjem Telekom eSports Championship želimo pokazati kako esport nije samo igra, već omogućava brojne pozitivne strane kao što su strateško razmišljanje, kreativnost i socijalizacija”, rekla je Branka Bajt, direktorica brenda Hrvatskog Telekoma.

Svjestan prisutnosti brojnih stereotipa o ovoj industriji, ali i prednosti koje donosi odgovorno igranje, Hrvatski Telekom pokrenuo je regionalno natjecanje Telekom eSports Championship. Na turniru sudjeluju igrači iz Hrvatske, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a osim dobre zabave njegov cilj je i edukacija te promicanje jednakosti, borba protiv govora mržnje te briga o sebi. Tako su sastavni dio natjecanja razne aktivnosti kojima se potiče razvoj novih vještina kod natjecatelja, ali i gledatelja. Finale ovogodišnjeg regionalnog natjecanja održat će se 19. studenog u Zagrebu, a za sve detalje pratite Telekom eSports društvene mreže.

Prvog dana srpnja u Salzburgu se održava  paneuropsko međunarodno natjecanje Clash of Leagues. Na njemu će sudjelovati ekipa Salada de Frutas koja je odnijela pobjedu na nedavnom Brawl Stars finalu 9. sezone A1 Adria League održanom u sklopu festivala Reboot Online Games Week powered by A1.

Najbolji brawleri A1 Adria League, esport ekipa Salada de Frutas sastavljena od četiri igrača: DzonDzona, Andreya, Brankeca i Lavveka, nastupit će uz bok pobjednicima preostale dvije licencirane paneuropske lige – A1 eSports League i Swisscom Hero League. Sve tri lige pokrivaju čak 13 zemalja središnje i istočne Europe. Salada de Frutas snage će odmjeriti s timovima Aurora Gaming i mYinsanity u velikom finalu 1. srpnja koje se održava u sklopu LEVEL UP Gaming Festivala u Salzburgu. Ukupan nagradni fond natjecanja iznosi 3000 eura, od čega pobjednik osvaja 1600 eura. „Iza nas je još jedno fenomenalno izdanje A1 Adria League u kojem smo s malo izmijenjenom ekipom i nazivom uspjeli obraniti naslov u Brawl Starsu te ponovno imamo priliku pokazati što znamo na još jednom izdanju Clash of Leagues. Sretni smo što idemo u Salzburg i unatoč jakoj konkurenciji, nadamo se dobrom rezultatu“, izjavio je gejmer Luka Črneli Lavvek ususret odlasku na ovo međunarodno esport natjecanje.

Kao regionalni lider u esport trendovima A1 Hrvatska je uz niz postojećih aktivnosti, dodatno osmislio i pokrenuo putujući A1 Gaming Hub – postaju koja je premijerno predstavljena u Osijeku tijekom međunarodnog natjecanja u ekstremnom sportu, Pannonian Challenga. Svoje putovanje A1 Gaming Hub će nastaviti kroz cijelu Hrvatsku, a opremljena je gejmerskim računalima, Playstation 5 konzolom i mobile gejming kutkom.

„A1 Gaming Hub još je jedan naš doprinos ekosustavu koji godinama sustavno gradimo s cijelom gejmerskom zajednicom. Cilj nam je obići sve krajeve Hrvatske kako bismo dodatno popularizirali esport i gejming, a možda pronađemo i neke nove talente. Uz samu popularizaciju esporta, želimo ujedno i educirati građane o važnosti odgovornog gejminga koje se zasniva na fair-playu i nultoj toleranciji na bilo koju vrstu toksičnosti, govora mržnje ili diskriminaciji“, izjavila je Iva Ančić, rukovoditeljica odjela za brend i marketinške komunikacije u A1 Hrvatska.

Uz predstavljanje A1 Gaming Huba, iz A1 su najavili i kako su za sve esport i gejming fanove i tijekom ljeta pripremili pregršt sadržaja i to kroz A1 Gaming Weekends. Uskoro će krenuti pripreme i kvalifikacije za jubilarnu 10. sezonu A1 Adria League koja je rezervirana za jesen.

Na 36. sjednici Hrvatskog audiovizualnog vijeća u 3. sazivu koja se održala putem video linka Zoom aplikacije, donesene su odluke o raspodjeli sredstava prema Javnom pozivu za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara. Na Javni poziv za poticanje razvoja i proizvodnje videoigara u 2021. godini u potkategoriji razvoja projekta prijavilo se 26 projekata, dok se na potkategoriji proizvodnje prijavilo 20 projekata. U potkategoriji proizvodnje odobrena su dva projekta, dok je u potkategoriji razvoja odobreno šest projekata. Odobrena su sredstva u ukupnom iznosu od 595.000 kuna.

U potkategoriji proizvodnje videoigara u 2021. godini horor videoigri “Go Home Annie” autora Mladena Bošnjaka (Misfit Village) odobrena su sredstva u iznosu od 75. 000 kuna, dok je edukativna igra Mateje Vedrine (Stegris) dobila čak 200.000 kuna.

Prema riječima Vedrine, tim koji je radio na razvoju njihove igre broji sedam članova, a sama igra namijenjena je za djecu predškolske dobi u kojoj djecu stavljamo u poziciju učitelja, a ne učenika. Videoigra je ime dobila po malim slatkim čudovištima s planete Moop koji padnu na planet Zemlju. Dijete dobije jednog Moopy-a te s njim krene u edukativnu avanturu u kojoj ga podučava o znanju s naše planete. “Projekt nam se prvotno zvao KiddoLand, a nedavno smo zbog interesa i investitora, ali i konzultacija sa stručnjacima promijenili naziv u Moopies!, poručili su iz Stegrisa, tvrtke koja će sa 200.000,00 kuna proizvesti igru. Projekt je predstavljen i na nedavno održanom sajmu potrošačke elektronike CES u Las Vegasu gdje je pokupio odlične kritike.

Go Home Annie svijet će pokušati osvojiti horor temom. “Plan je objaviti ju na Noć vještica. No to je okvirni plan. Pokušavamo nadići prosjek, napraviti nešto što će doista biti izvanredno. Najvažnije je imati dobru priču, što imamo. Igra će otprilike trajati tri sata. Za razvijanje nečeg takvog vam treba godina do dvije ako na tome radite osam sati svaki dan. Sve ovisi koliko ste posvećeni cilju. Ako, primjerice, radite mobilnu igru, to može trajati samo tri mjeseca. A neki kompleksniji projekti mogu ići i do pet godina, rekli su u Misfit Villageu.

Svi dobitnici slažu se da su ovakvi poticaji i više nego nužni za ovu industrijsku granu. Sisačko-moslavačka županija i Grad Novska to su već prepoznali i dodatnim sredstvima stimuliraju pokretanje gaming start up-ova u inkubatoru PISMO koji ih broji ukupno 67. “Trenutno smo najbrže rastući inkubator u Hrvatskoj, a u najavi imamo useljenje 10 novih tvrtki koje mogu učiti iz uspjeha prethodnih. Čestitamo i Stegrisu i Misfit Villageu”, poručili su iz PISMO powered by A1.

Grad Zagreb i Zagrebačka županija već su više godina gospodarski predvodnici po pitanju prihoda, broja zaposlenih i neto plaća. Unatoč izazovima s kojima su se tvrtke s ovog područja suočile tijekom protekle godine, pokazale su iznimne rezultate uz primjenu novih tehnologija i investicija, povećanje izvoza, inovativnost i kreiranje novih radnih mjesta. Najbolje od njih nagrađene su danas plaketom Zlatna kuna na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća HGK Komore Zagreb.

Za Grad Zagreb u kategoriji velikih trgovačkih društava plaketa je otišla u ruke tvrtke Končar – distributivni i specijalni transformatori, čiji su transformatori u posljednjih 70 godina isporučeni u više od 110 zemalja diljem svijeta.

„Iznimni rezultat u ovakvoj godini je posljedica motiviranih djelatnika, stručnjaka koji su svojim doprinosom omogućili još jednu u nizu uspješnu godinu. Također, sve te utakmice u inozemstvu čine nas utreniranima i spremnima na izazove,“ rekao je predsjednik Uprave Končar distributivni i specijalni transformatori Vanja Burul.

Vodeći studio za razvoj mobilnih igara sa sjedištem u Zagrebu Nanobit nagrađen je plaketom Zlatna kuna u kategoriji srednjeg trgovačkog društva. U izazovnoj 2020. godini veže ih se uz jedan od najznačajnijih gospodarskih pothvata. Tvrtka koju su 2008. osnovala dvojica poduzetnika prodana je za milijardu kuna švedskoj Stillfront grupi, od kada su povećali broj zaposlenih i prihode.

Laureat u kategoriji malih trgovačkih društava za Grad Zagreb također dolazi iz gaming industrije. Gamepires studio za razvoj igara najpoznatiji je po uspjehu igre za preživljavanje SCUM, koja je u prva 24 sata od objavljivanja dosegnula 250 tisuća prodanih proizvoda i preko milijun u tri tjedna.

Na razini Zagrebačke županije za 2020. godinu u kategoriji velikog trgovačkog društva plaketa Zlatna kuna uručena je tvrtki Klimaoprema iz Samobora. Iz malog proizvodnog pogona s 12 djelatnika osnovanog 1975. narasla je na 490 djelatnika i sedam podružnica izvan Hrvatske.

Tvrtka koja je dvije godine uzastopce uvrštena na Deloitteovu listu Technology Fast 50 Srednje Europe, Axilis iz Bregane, nagrađena je plaketom u kategoriji najboljeg srednjeg trgovačkog društva za Zagrebačku županiju. Specijalizirani su za razvoj web i mobilnih softverskih rješenja, a glavni fokus im je razvoj platforme za sportsko klađenje i igre na sreću.

Nastala na dugogodišnjoj obiteljskoj tradiciji obrade metale, tvrtka Filipmetal & Partner iz Velike Gorice, najbolja je tvrtka u 2020. u Zagrebačkoj županiji u kategoriji malog trgovačkog društva. Poslovanje je razvila proizvodnjom i montažom dijelova za automatizirana visokoregalna skladišta, a putem svog predstavništva u Njemačkoj sklopila je prve značajnije poslovne angažmane na inozemnim tržištima.

Snagu tvrtki dobitnika unatoč pandemiji potvrdili su i predstavnici Grada Zagreba, Zagrebačke županije i HGK Komore Zagreb.

Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet istaknuo je da su se potres i pandemija silovito odrazili na gospodarstvo, i kroz rast cijena energenata i materijala. No, siguran je u daljnji rast i razvoj.

„Vjerujem da ćete snagom vlastite vizije nastaviti doprinositi dobrobiti naše zajednice“, tvrdi Korlaet.

„Unatoč pandemiji, naši gospodarstvenici pokazali su se žilavijima nego što je to itko mislio. Zagrebačka županija je snažno stala uz svoje gospodarstvo kroz bespovratna sredstva. To će imati i u sljedećem mandatnom razdoblju“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec.

Najuspješnijim trgovačkim društvima za 2020. u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji čestitao je i predsjednik HGK Komore Zagreb Vitomir Klasić, istaknuvši da su pred tvrtke stavljeni takvi izazovi koje godinu dana ranije nismo ni mogli zamisliti.

„Trebalo se preko noći prilagoditi novim uvjetima i ostati na nogama, proizvoditi i plasirati te pobrinuti se za sigurnost radnika. Za to su trebale vrhunske sposobnosti upravljanja poslovnim procesima i usmjeravanja razvoja, stoga su današnje nagrade tim vrjednije“, rekao je Klasić.

Uskoro počinje novi set kvalifikacija za osmu sezonu popularnog regionalnog esport natjecanja A1 Adria League s okršajima u poznatim naslovima CS:GO, FIFA21, League of Legends te Brawl Stars. Također, najbolji u sedmoj sezoni u mobilnoj igri Brawl Stars, ekipa Noble Elite, prošli vikend se plasirala u veliko finale novog paneuropskog esport natjecanja Clash of Leagues koje se održava u subotu 21. kolovoza uživo u Salzburgu.

Za krunu i nagradni fond od 5.000 eura, Noble Elite snage će odmjeriti s timovima SK Gaming, BIG CLAN i Chernobyl Dribblers, najboljim od najboljih „Brawlera“ iz 5 različitih europskih liga koje pokrivaju sudionike iz čak 15 zemalja središnje i istočne Europe: A1 esports Lige, A1 Gaming Lige, VOKA Lige, Swisscom Hero Lige te, naravno, naše A1 Adria Lige.

Prošlu, sedmu sezonu A1 Adria Lige putem digitalnih kanala Twitch, YouTube i Facebook pratilo je na tisuće gledatelja širom regije. Nakon nekoliko mjeseci online borbe, natjecanje je kulminiralo velikom završnicom u sklopu događaja Reboot Online Games Week powered by A1 krajem lipnja.

U sedmoj sezoni A1 Adria Lige svjedočili smo velikom povratku League of Legendsa. Nakon pauze od čak pet sezona, regionalni LoL timovi zaigrali su nacionalne kvalifikacije i doigravanje, a onda i regionalno doigravanje. Nagradni fond iznosio je čak 4.000 eura, a pobjedu je odnio hrvatski tim Split Raiders. Split Raidersi bili su favoriti od samog starta, a uz njih briljirali su i makedonski Harmony, hrvatski Fiko Izdaja te srpska ekipa Placeholder. Split Raidersi briljirali su i u EBL-u završivši u među najbolja četiri. U nadolazećoj osmoj sezoni saznat ćemo  postoji li tim koji može ponoviti njihov uspjeh.

Sedmo izdanje A1 Adria Lige bila je treća sezona u kojoj smo imali priliku gledati Brawl Stars igrače iz regije. Ogroman broj timova prijavio se za kvalifikacijske kupove. Ipak, osam njih osiguralo je mjesto u SWISS fazi, a samo četiri momčadi uspjele su dostići doigravanje ove sezone. Noble Elite BLK i Noble Elite Red, timovi koji već dugo dominiraju regionalnom BS scenom, osvojili su prvo i drugo mjesto. Uz bok su im se smjestili Point Gaming i Mayoi, a ova četiri tima podijelila su nagradni fond od 2.000 eura.

ONYX, 4glory, Good Game i PORTUGAL ekipe su koje su izborile doigravanje u sedmoj sezoni. Kao što smo i očekivali, ONYX (bivši lvlUP) odnio je titulu prvaka i time potvrdio status apsolutnog rekordera A1 Adria Lige s čak četiri uzastopno osvojenih naslova! Nagrada od 2.000 eura uvećala je uspjeh ovih ekipa, a pobjednike osme sezone čeka identičan iznos.

Regionalni e-nogometaši dokazali su kvalitetu FIFA scene i u sedmoj sezoni, a i u osmoj će se oni najuspješniji boriti za nagradni fond od 1.750 eura. Titula prvaka otišla je u ruke igrača i višestrukog osvajača amke2001, dok su ga u stopu slijedili brstimir, NKOS_esad1memic i FIFAFICO.

Zagrijavanje za novu sezonu A1 Adria Lige je već počelo, a dok čekamo prve kvalifikacijske kupove osme sezone krajem kolovoza, regionalni gameri mogu se zabavljati na A1 Gaming Weekend turnirima koji će se prenositi na svim kanalima lige. I naravno, navijati za Noble Elite u subotu u finalu Clash of Leagues.