U Hrvatskoj gaming industriji danas je više od 70 tvrtki koje ukupno zapošljavaju više od 500 zaposlenih, a A1 analiza je pokazala za 2021. godinu da su 66 tvrtki (d.o.o. i j.d.o.) ostvarilo je ukupni prihod 488,82 milijuna kuna, dok je ukupna dobit dosegnula gotovo 91 milijuna kuna.
Udio izvoza u prihodu ovih gospodarskih pokretača, samo tijekom prošle godine, bio je čak 80%, što je gotovo duplo više od prosjeka domaće IT industrije koja se nerijetko ističe kao vodeća industrija hrvatskog tržišta i jedan od najvećih aduta u pozicioniranju na globalnom tržištu. S obzirom na to da upravo gejming sektor bilježi rast službenog broja zaposlenih u usporedbi 2020. i 2021. od 14% te na činjenicu da je udio zaposlenih Hrvata u kompanijama čak 97.5%, jasno je da je gejming industrija već sada važan segment hrvatskog gospodarstva uz značajnu perspektivu razvoja.
No, da se zdrava industrija ne temelji samo na one hit wonderu jednog studija, već na kontinuiranom rastu mnogobrojnih kompanija i start-upova koji razvijaju potpuno različite gejming žanrove objasnio je tajnik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara, Aleksandar Gavrilović.
„Brojni su studiji koje bih mogao navesti, počevši od Escape Simulatora u izvedbi samoborskog Pine studija preko casual mobilnih igara svima dobro poznatog Nanobita pa sve do visoko-budžetnih PC naslova poput Gamepiresovog SCUM-a ili Croteamovog Serious Sam serijala. Imamo kompanije koje svoj uspjeh temelje na potpuno različitim projektima, pri čemu je njihova dobit samo tijekom 2021. bila između 4 i 44 milijuna kuna. To je ono što nas kao zajednicu nadahnjuje i iznimno veseli. Napredak je kontinuiran, ostvaren zajedničkim snagama i uz pomoć partnera, poput A1 Hrvatska, koji upravo u gejmingu prepoznaju vrijednost i potencijal rasta i razvoja“, ističe Gavrilović.
„Brojke već sada pokazuju kolika je potencijalna snaga gejming industrije koja, osim programera, zapošljava različite vrste vizualnih umjetnika, skladatelja, dizajnera ili pisaca. Moramo biti svjesni da je gejming industrija u Hrvatskoj i dalje još na svojem početku te imamo još puno za raditi i pokazati. Zato je važno prepoznati je kao potencijal za značajan razvoj i kao jednog od pokretača gospodarskog razvoja, ali uz osnovne preduvjete poput obrazovne, infrastrukturne i financijske podrške“, ističe predsjednik Klastera hrvatskih proizvođača videoigara Ivan Murat.
Nekoliko institucija razvilo je i programe obrazovanja u game developmentu od kojih je možda i najznačajnija izgradnja poduzetničkog inkubatora PISMO powered by A1 u Novskoj. Od osnutka 2018., razvojni put u inkubatoru započelo je čak 75 start-upova.
„Već šest godina A1 Hrvatska gradi regionalni gejming eko sustav koji okuplja fanove, gejmere, esportaše, developere, start-upove i poduzetnički inkubator PISMO powered by A1. Podršku im dajemo na infrastrukturnoj razini s najmodernijom mobilnom 5G mrežom i najvećom optičkom mrežom u Hrvatskoj, ali i kroz različita događanja, natjecanja te s najvećom regionalnom A1 Adria Leagueom. Trudimo se svojim ulaganjima podupirati razvoj znanja kao najvažniju bazu bez koje nema napretka industrije, ali ni društva. S obzirom na dosad postignute rezultate, regionalnu prepoznatljivost, a i šire, te zamah gejming industrije i esporta vjerujem da nas uz sve izazove čeka svijetla budućnost“, objašnjava Monika Majstorović, direktorica marketinga za privatne korisnike A1 Hrvatska.
Jedan od gejming projekata koji A1 Hrvatska također podržava su festivali gejminga Infogamer, Reboot Online te Reboot Games Weekend powered by A1, kao i konferenciju Reboot Game Develop Blue Organizator svih tih događanja Damir Đurović potvrdio je da su pripreme za konferenciju već započele.
„Posljednje tri godine bile su izazovne, ali vraćamo se i to u još jačem tempu. Veselimo se svim okupljanjima gejming zajednice, a već u travnju krećemo s novim izdanjem Reboot Develop Blue konferencije u Dubrovniku. Hvala A1 Hrvatska na partnerskoj podršci, a nakon ovoliko godina suradnje, možemo slobodno reći i prijateljskoj bez koje sigurno ne bi bilo mnogih, sjajnih gejming projekata“, pojašnjava Đurović i dodaje „kako uskoro kreću s konferencijom u Japanu koja je nastavak internacionalizacije koje nakon organizacije konferencija u Kanadi“.