Organizatori Game Developers konferencije objavili su rezultate svoje godišnje ankete u kojoj je ovog puta sudjelovalo 2,3 tisuće developera, a velik fokus bio je na korištenju generativne umjetne inteligencije u procesu razvoja videoigara.

Više od trećine koji su ispunili anketu već koristi generativne alate kao dio svakodnevnog posla, no razlike u prihvaćanju tehnologije značajne su ovisno o spolu, dobi, obrazovanju i radnom mjestu.

Muškarci (41%) češće koriste AI alate od žena (35%), dok su stariji radnici (46%) skloniji njihovoj upotrebi nego mlađi (34%). Viša razina obrazovanja također korelira s većom primjenom. Ispitanici s magisterijem ili doktoratom AI koriste u 45% slučajeva, u usporedbi s 33% kod onih s diplomom ili nižim stupnjem obrazovanja.

Najizraženije razlike vidljive su po vrsti posla i radnom okruženju. Zaposlenici u razvojnim studijima generativni AI koriste znatno rjeđe (30%) od onih koji rade u izdavaštvu, podršci ili marketingu i PR-u (58%). Poslovne funkcije prednjače s istim udjelom korištenja (58%), dok je među višim menadžmentom upotreba AI-ja također izraženija (47%) nego kod nižih pozicija (29%).

Kad je riječ o alatima, najčešće se korite veliki jezični modeli, pri čemu je daleko najzastupljeniji ChatGPT (74%), a slijede konkurentske platforme s osjetno manjim udjelima. Alati za generiranje slika i videa znatno su rjeđe zastupljeni, a dio ispitanika navodi i korištenje internih alata koje razvijaju same tvrtke, osobito u AAA okruženju.

Najčešća primjena generativnog AI-ja nije kreativne prirode. Ispitanici alate ponajprije koriste za istraživanje i brainstorming (81%), zatim za svakodnevne alate poput pisanja e-mailova i pomoć pri programiranju (47%), te za prototipiranje (35%). Korištenje AI-ja za izradu sadržaja, proceduralnu generaciju ili izravne funkcije namijenjene igračima ostaje marginalno.

Unatoč rastućoj prisutnosti tehnologije, stavovi prema generativnom AI-ju postaju sve negativniji. Više od polovice ispitanika (52%) smatra da AI ima negativan utjecaj na industriju videoigara, što je znatan porast u odnosu na prethodne godine. Najizraženiji otpor dolazi iz područja vizualnih i tehničkih umjetnosti, dizajna, narativa i programiranja. Samo 7 posto ispitanika smatra da AI ima pozitivan učinak, dok je broj onih koji ga video kao "mješovit utjecaj" također u padu.

Odgovori, kojih je prikupljeno više od 1,6 tisuća, dodatno pojašnjavaju razloge skepticizma. Iako dio ispitanika podržava korištenje AI-ja za nekreativne zadatke, oko 30 posto protivi se njegovoj primjeni u bilo kojem obliku. Kao glavne probleme navode se porijeklo podataka, potrošnja energije i rizik zamjene ljudskih ranih mjesta, uključujući i kreativne uloge.

Rezultati ankete sugeriraju da se generativna umjetna inteligencija u industriji videoigara sve više koristi, ali istovremeno izaziva rastući otpor među onima koji je najbolje poznaju, posebno unutar kreativnih i razvojnih segmenata.